Bukiraj
Kategorije
Arhiva
Newsletter

Nektar

Šta jedeš to i postaješ #GRWTHWord

Svetu je poznato preko 5 miliona insekata. Zapravo, ne znamo koliko tačno vrsta insekata ima. Od tog broja, preko 20.000 vrsta su pčele. Jedna od njih daje nam med, takozvana Honey bee. Pčele su društveni insekti. Sve što bismo mogli znati o timovima može se naučiti od ovih vrednih bubica. Rade u timu, organizovane kroz smislenu hijerarhiju. Pčele žive u košnicama, u okviru šestougaonih ćelija napravljenih od pčelinjeg voska. U tim ćelimaja čuvaju mlade i čuvaju hranu. Potpuno su samoodržive ☞ ceo ciklus od skloništa, reprodukcije, preko ishrane i izlečenja besprekorno sprovode iz minuta u minut. Jedan od proizvoda pčela je propolis koji je lekovit i služi za dezinfekciju, kao antibiotik, antifungicid i sredstvo za održavanje higijene u košnicama.

Pčele su organizovane po kolonijama, zajednici pčela i košnica. Svaka košnica ima svoju kraljicu, maticu kao i oko 100 trutova („muške“ pčele), te između 20 i 80 hiljada pčela radilica. Matica izlegne oko 2.000 jaja na dan, koje postaju larve i lutke i uskoro nove radilice kako bi kolonija ostala produktivna i zdrava. Larve se hrane medom, polenom ili nektarom. Da li će jedna pčela postati matica, zavisi od toga čime je hrane. Ukoliko je hranjena nektarom, biće veća, jača i može postati kraljica.

Pčele se nepogrešivo orijentišu. Kada pronađu cveće koje će oprašivati, vraćaju se u svoju koloniju i kroz ples (Waggle dance) daju svojim drugaricama precizna uputstva o tome: koliko je udaljeno polje cveća, u kom je smeru, ali i koliko cveća ih čeka kada do livade stignu. Sve to rade po šemi po kojoj je smer plesa i smer željene livade, a to uspevaju da prikažu orijentišući se na osnovu pozicije sunca (kao da imaju maleni  kompas ugrađen u svoje telo). Svaki kilometar udaljenosti do livade, opisan je dodatnom sekundom plesa. Nus proizvod opstanka pčela je polinacija (oprašivanje). Svojim pukim preživljavanjem pčele oprašuju 80% cvetnih useva i tako su direktno zaslužne za trećinu sve hrane koju konzumiramo. Pčele rade za sebe, ali i za ceo svet. Njihov nus proizvod je i med. Med važi za jedinu hranu koja sadrži sve što je čoveku potrebno za preživljavanje: vitamine, minerale, vodu i enzime (biokatalizatore). Jedini su poznati insekt koji proizvodi ljudski jestiv (i blagotvoran) proizvod. Ova vredna malena bića postoje 50 miliona godina, na planeti su daleko duže nego naši ljudski preci. Ta jedna malena pčelica za života učini mnoga dobra za sebe, za svoje drugarice u košnici, za svakog od nas i za ceo svet. Opet, tokom njenog celog života sakupi svega 1/12 kašičice meda. Pčelama je potrebno da prelete 3 orbite oko planete kako bi sakupile samo jednu teglu meda od kilograma.

Najbolja od njih se hrani nektarom. Ona se oduvek hrani najboljom hranom. Po legendi je i veliki Zevs – bog bogova, takođe bio hranjen nektarom kako bi postao mudar i snažan. Ispada tako da je ono što unosimo u sebe garancija ostvarenja našeg potencijala. Kraljice i bogovi dobro se hrane, najbolje.

Čime hranimo telo? Čime hranimo um? Čime hranimo dušu?

U svom tekstu „Informaciona dijeta“, Angus Hervej pravi zanimljivu paralelu između hrane i informacija. U najkraćem kaže da jednako kako smo zastranili u prekomernoj konzumaciji smeća od hrane, zastranili smo i sa konzumiranjem smeća od informacija. Nije problem jedan burger s vremena na vreme, ni čips, ni slasna krofna. Problem je što nam najveći deo ishrane postaje smeće, a upravo takvom „hranom“ kljukamo i mozak. Horor klipovi, blamovi, senzacionalističke teme i teze, gluposti, neproverene informacije, golo, gadno, gnusno, zagnojeno, brutalno, uvređujuće smešno; cinizam, jeftina zabava; nasilje, kratke vesti skrpljene sa raznih izvora; mamci, lanci, katanci za dušu mame sa svakog mesta gde pogledate i nije ni čudo da nam svima preti zastoj rada srca – onog mišićnog i onog duhovnog.

Čime hraniš telo? Čime hraniš um? Čime hraniš dušu?

Duši je telo što telu odelo. – Dragana Đermanović

Angus daje i savete kako da smeće od intelektualne hrane zamenimo nektarom i započnemo život dostojan prilike koju smo dobili. Evo nekoliko njegovih saveta, koje sam bitno preradila. Suština ostaje ista, ali vas molim da pogledate njegov originalni tekst.

Na vašem „Informacionom dijetalnom meniju“ bi trebalo da se nađe sledeće:

  1. Filozofija – proteini za um. Filozofija je nauka svih nauka i jedna od najznačajnijih intelektualnih disciplina kojom sam imala zadovoljstvo da se bavim. Ona stimuliše um, otvara vrata i prozore u nepoznato, zbunjuje, osvežava, masira moždane vijuge i hrani sinapse. Pravci, ideje i pitanja koja mudri ljudi postavljaju vekovima osnova su zdrave informacione ishrane. Kada spoznate pitanja o identitetu, postojanju, svrsi i smislu, moralu i demokratiji, lepoti i metafizici iz filozofske perspektive osetićete nalet sirove mentalne snage da pokidate lance koje ste sebi nametnuli ili vam drugi nameću od kada znate za sebe. Ovom ćemo se disciplinom ozbiljno baviti kroz stranice ovog sajta. Filozofija nije samo ljubav prema mudrosti, već ljubav prema samome sebi.
  2. Knjige – čitavi svetovi, životi, sve situacije koje možete zamisliti i sreće i patnje koje bi vam se mogle dogoditi neko je negde zapisao za sebe, svoje najbliže i za ceo svet. Knjige su svetinje progresa, a knjižare i biblioteke tiha svetilišta civilizacije koja su izgubila glas jer smo mi izgubili apetit za napredak. Ne postoji osoba koja ne voli da čita, kao što ne postoji osoba koja ne može da voli ili da bude voljena. Potrebno je samo naći pravu – osobu i knjigu. Ukoliko mislite da ne volite da čitate, to je samo zato što niste našli pravu. Život je vredan potrage za pravom osobom i pravim knjigama koje će dati smisao našem postojanju. Posladite se barem sa jednom knjigom na dva meseca. Pored svega što radim ja pročitam jednu knjigu sedmično. Kako, koje i kako sve to upamtim, biće tema mnogih tekstova u budućnosti.
  3. Njuzleteri – ovi paketići zdrave mentalne hrane svugde su oko nas. Neke divne pčelice radilice tokom sedmice sabiraju najbolje, da naprave nektar informacija od videa, analiza, istraživanja i zanimljivih ideja i razmišljanja i onda vam to besplatno dostavljaju na vrata! Besplatna isporuka premijum zalogaja za naš divni mozak! Na koliko ste njuzletera pretplaćeni? Zašto ne biste čitali ono što želite, kada već toliko i tako dugo umuvavate u sebe sve ono što ne želite, a što vam ini šalju na Vibere, u mesindžere i kroz desetine drugih vrata kojima zatvaraju pore vašeg umnog razvoja.
  4. Podkasti – audio zapisi koje nemamo izgovora da ne konzumiramo, jer stalno negde vozimo, nešto čekamo i imamo previše praznog hoda. Ideje koje u pozadini razmotavaju mogućnosti, možemo naći i na domaćem i na svim jezicima, kao i audio knjige.
  5. Specijalne publikacije – pretplatite se na magazine, nedeljnike, stručne i zanimljive časopise. Na Elemente, na Politikin zabavnik, na Original magazin… Nekoliko je razloga za to – pre svega kukamo kako nam je medijska scena jadna i bedna i kako nema nezavisnih novinara ni istraživačkog novinarstva. Koliko ih podržavamo pa da budu nezavisni? Koliko kupujemo tih istih novina u kojima rade Don Kihoti sadašnjice kojima je ta naša pretplata od ključnog značaja da podignu glavu iz mulja pritisaka i zloslutne nemaštine. Čitamo njihove sajtove, slušamo njihove intervjue, potajno im aplaudiramo. Šta oni imaju od toga!? Mesecima istražuju neko pitanje, guraju glavu u čeljusti zlih, mračnih tema i likova; ismejani su od mnogih, uplašeni, zabavljeni o jednom detalju koji menja sve umesto da se kao većina kače za udice vulgarnosti. Biraju da im je život i profesija teža a smislenija, a mi jedemo informaciono đubre. Ubedljivo najjeftinije časopise i novine imamo u regionu. Pretplatite se na neke, i tako dajte mnogima šansu da čitaju ideje koje nešto istinski mogu da promene. Toliko svi imamo. Nektar vredi i vredi ga platiti. Đubre ostaje đubre čak i kad je besplatno.

Plus bonus savet ☞ Izbacite društvene mreže sa jelovnika – na tim mestima vas šuše i grmuše kljukaju glupostima, plitkim idejama i sumnjivim stavovima. Ne možemo disati od pametovanja i tuđih mišljenja, a tako ni misliti svojom glavom. Izaberite sat kada ćete proveravati svoje mreže i vreme koje ćete tome posvetiti. Izaberite teme i likove čije ideje želite da vidite i sklonite one koji za sve ove godine ama baš ničim hranjivim nisu počastili vaš um i vaš život. Svo smeće nađe svoj put preko mreža, ali i neke zdrave stvari. Zdravih je premalo da se istaknu. Sklonimo korov da vidimo predivne prizore ideja i misli koje oplemenjuju i bude.

Ništa nismo naučili ni iz biologije, ni iz mitologije. Loše učimo, tako se i hranimo. Nije ni čudo što su velike ideje i veliki ljudi ugrožena vrsta, nepoželjna i neuhranjena. Zevs je bio srećnik da je bio izabran i hranjen nektarom. 19.999 pčelica ne dobija nektar, samo jedna srećnica – kraljica čitave kolonije, hrani se nektarom i tako na plećima nosi sve. Mi, istinski blagosloveni ljudi svakoga dana možemo sebe počastiti nektarom koji će nas ne samo učiniti snažnijim, već i mirnijim, srećnijim i boljim. Pa dobro, možda nemamo svi novca za čiju, kinou, lososa i kokosovo ulje. Svi, međutim, imamo mogućnost da svoj um hranimo zdravo i tako živimo dostojno mogućnosti koje su nam date.

Koliko puta sedmično se hranite nektarom, a koliko smećem? Ne zaboravite da se kraljice i bogovi hrane zdravo ;)

Komentari

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *