Bukiraj
Kategorije
Arhiva
Newsletter

Kako da mislimo pametnije?

Počećemo sa nekoliko redova o teoriji mišljenja…

Sa stanovišta misaonih sadržaja mišljenje može biti:

  • Konvergentno – polazi od pretpostavke da postoji samo jedno rešenje i sve aktivnosti i napor usmereni su ka pronalaženju tog jednog „pravog“ rešenja.
  • Divergentno – misli nisu usmerene prema jednom, već ka više različitih rešenja.

U psihologiji postoji i podela na:

  • Vertikalno – mišljenje koje se razvija „korak po korak“, a misao je usmerena u jednom cilju. Ovo je spor i mukotrpan proces, lišen entuzijazma i svežine, ali često uspešan; i
  • Lateralno – mišljenje koje je definisao De Bono, a u osnovi podrazumeva da misao ide „krivudavim“ putem; uz puno asocijacija i iskri koje bogate glavni misaoni tok.

Lateralno mišljenje rezultuje kreativnim idejama čija implementacija tvori inovacije. – De Bono

Kreativnost & inovacija…

Bitno je razumeti da je kreativnost sposobnost stvaranja novih ideja. Još bitnije je, međutim, razumeti da je inovacija implementacija tih kreativnih ideja. Logičan je zaključak da je čovečanstvo kakvo poznajemo, prepuno divnih vizuelnih, kulturoloških i tehnoloških bogatstava ☛ rezultat kreativnosti!

Tokom istorije, kreativnost je pripisivana Muzama, božijoj intervenciji, kognitivnom procesu, društvenom okruženju, i na posletku – tokom XX veka kreativnost je doživljena kao mogućnost, odnosno potencijal svakog pojedinca.

Mišljenje danas…

De Bono podseća da se naš urođen način razmišljanja zasniva na analizama i donošenju zaključaka. Situacija se analizira kako bi se identifikovao bilo koji standardni element i da bi se onda upotrebio u standardnom odgovoru. Ovo, po njemu jeste izvrsna stvar, ali ni približno nije dovoljno za stvaranje novog i svežeg. Dominaciju vertikalnog mišljenja De Bono prvenstveno vidi u osnovama naše kulture i jednog određenog načina razmišljanja, zbog čega verujemo da moramo uvek da guramo napred već predodređenim pravcem.

Ako u početku ideja nije apsurdna, onda nema nade za nju! –  A. Einstein

Mišljenje & biznis…

Pulsirajuća ekonomska i ukupna društvena kretanja, brzina i permanentni pritisak kojem su izložene kompanije, De Bono vidi kao odlične markete i igrališta za implementiranje upravo lateralnog → nesvakidašnjeg, svežeg i dinamičnog načina mišljenja.

Ne pretpostavljajte, kako bilo, da su kreativne ideje uvek visokorizični poslovi. – De Bono

De Bono ističe da kompanije često tvrde da imaju sve nove ideje koje su im potrebne. Kreativnost je često nepoznati kvantitet, a velike korporacije ne vole da budu u milosti ili nemilosti nečega tako nesigurnog. Isto tako postoje i kompanije koje veruju u osmozu; oni prepuštaju drugima da isprobaju nove ideje i ako se ove pokažu kao uspešne, onda ih oni prisvajaju za sebe. Nove ideje se apsorbuju kroz proces „osmoze”, čak i kada to nije svesno. Jednostavno da sumiramo, korporacije ne žele nove ideje; oni žele „nove uspešne ideje”.

Što je veća produktivnost u samoj firmi, to je potreba za kreativnošću veća. Produktivnost će izvući maksimum koji pruža nova ideja. Ako je preduzeće neproduktivno, to će ono imati i manje novih ideja. Produktivnost i kreativnost se međusobno dopunjuju, a ne suprotno. – Edward de Bono

Kako bi slikovito pojasnio kuda misli idu, a kuda bi mogle morale da idu koncipirao je model „šest šešira“. Na ovaj način, De Bono sugeriše da se razloži problem ili izazov, uvažavajući pri donošenju rešenja šest elemenata toka misli (racio, informacije, osećaj, ali i optimizam…). Tek kada svaki ugao gledišta bude dotaknut našim umnim aktivnostima → rešenje će biti adekvatno, a proces kojim do njega dolazimo dostojan kreativnog potencijala svakog čoveka.

Kako da budemo (još) bolji…

Iako nije svako rođeni umetnik, kuvar ili sportista, brojnim tehnikama može unaprediti svoje veštine. Isto je i sa znanjima. Pa i sa mišljenjem. De Bono veruje da primena novih tehnika razmišljanja uz permanentnu edukaciju i radoznalost, povećavaju i naše misaone i kreativne mogućnosti.

Hm, možemo probati, ali nisam uverena da je baš svaki kamen dragi, tj. da dragocen može da postane. U tom duhu pogledajte osnovne osobine koje imaju osobe sa visokim potencijalom za kreativnost ☛ inovativnost, možda tako lakše sagledamo na kojim od svojih osobina možemo poraditi u cilju povećanja našeg svežinskog intelektualnog kapaciteta:

Novo vreme traži nove ideje!

Šta možemo da ponudimo svetu?

Vaša DDj

Komentari

  1. simo

    Sada posto sam ja jos uvek mali i ne zanima me biznis i marketing, ali mi se cini da niste napisali metode poboljsanja i kako da budemo bolji, a voleo  bih da isprobam te metode. Pa ukoliko nije problem da okacite i njih.
    Unapred zahvalan Simo Radjenovic

  2. Šta se dešava kod DDj | DraganaDjermanovic.com

    […] predavanja nekih od najinteresantnijih ljudi današnjice: Bila Clintona, generala Powella, prof. Edwarda de Bona – oca teorije lateralnog mišljenja, Michaela Portera, istinskog velikana strateškog […]

  3. zlataribica

    To! Nadam se, da če sve veče korporacije razumeti poantu kreativizma i početi ceniti kreativnost kod svojih zaposlenih.

  4. Znaš li da budeš PR? | DraganaDjermanovic.com

    […] bih nužno razvijanje i usavršavanje veština učenja, slušanja, čitanja, rešavanja problema i kreativnog mišljenja, grupne produktivnosti, pregovaranja, organizacionih i liderskih veština […]

  5. Miloš Ž.

    Da, čuvena „Šest šešira za razmišljanje“. Definitivno jedinstvena knjiga i ona koja navodi na primenu ideja umesto samo mehaničkog rada…

  6. andrejaursic

    Ne bom še komentirala. Vzela si bom čas in tekst še večkrat prebrala. Zelo dobra tema
    za razmislek, kako spremeniti preveč pogost način mišljenja, ne/reagiranja, pasivnosti,
    skrivanja za izgovori…., kar ne prinese napredka ne sebi ne poslu.
    Hvala Dragana za take dobre teme.
    Andreja

  7. drnch

    „Svi moraju da žele da budu kreativni.“
    Ne moraju, ali velika vecina aktivne populacije zeli to u jednom periodu delovanja. Obicno dok su mladji.

    Medjutim, retko ko tu zelju odrzava tokom celog veka.
    Realno, relativno mali procenat ljudi je zaista kreativan. Ostali to uglavnom samo zele da budu.
    Mnogi vremenom shvate da postoje i drugi aspekti zivota, koji traze drugacije sposobnosti npr. sistematicnost, upornost, vestinu.. u okviru postojecih ustaljenih puteva. Posvete se radu a ne izmisljanju RNS (rupa na saksiji).

    Prvi, kreativni, najcesce razviju svoje sisteme rada i misljenja. Pravila ih dave.

    Za ove druge, sablonizuju se ove tehnike razmisljanja, kako bi u nedostatku prave kreacije mogli da prate do koje mere su stigli u razvijanju svoje kreativnosti.
    Od toga lepe vajde imaju koji smisle takva pravila a za njima i drugi krug ljudi koji promovisu njihove sisteme, razni Adizesi i sl.

  8. Dragan Radović

    Ja sam od onih koji mogu deset puta da gledaju jedan isti film ili čitaju jednu istu knjigu , samo da bi stigli do mesta na kojem postoji jedna jedina neverovatno dobra rečenica. Jedan drugačiji pogled na svet.
    Ala ovde ima takvih rečenica! Sjajno! :)

  9. Aleksandar

    Osvežavajuće ;)

    Mada smo (u Srbiji) vrlo deficitarni sa stručnim knjigama, preporučujem vam ‘Lateralni marketing’ Kotler & Trias de Bes (Adizes 2005.)- tehnike za iznalaženje novih marketing ideja. Knjiga u kojoj se itekako pozivaju na De Bona.

    Lateralno razmišljanje, razmišljanje izvan okvira. Like ;)

  10. Sandra K

    volim tvoje postove (mada retko komentarišem), uvek pružiš dosta zanimljivih podataka i informacija.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *